Polaganjem cvijeća i bacanjem vijenaca niz liticu na Korićanskim stijenama obilježena je godišnjica jednog od najtežih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Na tom su lokalitetu 21. kolovoza 1992. godine pripadnici Interventnog voda prijedorske policije, postupajući prema nalogu Kriznog stožera općine Prijedor, hladnokrvno ubili 224 civila koji su prethodno bili zatočeni u prijedorskim logorima.

Prema sudski utvrđenim činjenicama, policajci su izdvojili skupinu od više od 200 muškaraca iz konvoja koji je prevozio logoraše iz logora Trnopolje prema Travniku. Došavši na rub provalije duboke više od 300 metara, logorašima je naređeno da kleknu, nakon čega im je pucano u leđa. Kako bi osigurali da nitko ne preživi, počinitelji su na tijela ubijenih i ranjenih u ponor bacali ručne bombe te pucali iz rafala. Unatoč tomu, masakr je uspjelo preživjeti 12 osoba čija su svjedočenja bila ključna u kasnijim sudskim procesima.

Presude i potraga za posmrtnim ostacima

Za ovaj su zločin pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Sudom Bosne i Hercegovine pravomoćno osuđeni brojni pripadnici prijedorske policije. Ukupno je 11 osoba osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne koje zajedno iznose gotovo 200 godina. Među osuđenima su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja, koji su dobili po 23 godine zatvora. Darko Mrđa je nakon priznanja krivnje osuđen na 17 godina, dok su ostali sudionici dobili kazne u rasponu od osam do 22 godine zatvora. Također, nekadašnji predsjednik Kriznog stožera općine Prijedor Milomir Stakić osuđen je na 40 godina zatvora za zločine na tom području, uključujući i masakr na Korićanskim stijenama.

Potraga za posmrtnim ostacima žrtava i dalje traje jer su tijela nakon ubojstva premještana i zakopavana na drugim, skrivenim lokacijama. Tijekom dosadašnjih ekshumacija pronađeni su posmrtni ostaci 182 žrtve, od kojih je identificirano 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Zbog iznimno nepristupačnog terena i premještanja tijela, još uvijek se traga za velikim brojem skeletnih ostataka ubijenih logoraša.

Apel za izgradnju spomen-obilježja

Predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini Seid Omerović istaknuo je važnost očuvanja sjećanja na žrtve te ukazao na potrebu zakonskog reguliranja statusa logoraša u zemlji. Naglasio je kako je izgradnja trajnog spomen-obilježja na Korićanskim stijenama nužna kako žrtve s vremenom ne bi postale samo dio statistike.

Predstavnici obitelji žrtava također su poručili kako se istina o ovom zločinu mora prenositi na mlađe naraštaje kako bi služila kao trajna opomena, dok pravosudne institucije moraju nastaviti raditi na pronalasku preostalih nestalih osoba i procesuiranju odgovornih.