Vojno-policijska operacija "Oluja" započela je rano ujutro 4. kolovoza 1995. godine napadom hrvatskih snaga na područja pod kontrolom srpskih postrojbi. Tijekom akcije oslobođen je veći dio okupiranog teritorija u Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, što je simbolično završeno 5. kolovoza ulaskom Hrvatske vojske u gotovo napušteni Knin.

U Hrvatskoj se 5. kolovoza slavi kao državni praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Diljem zemlje, uključujući gradove poput Splita, Rijeke, Zadra, Dubrovnika i Knina, obljetnica se obilježava polaganjem vijenaca za poginule branitelje, svetim misama te prigodnim kulturnim i sportskim programima. Prema podacima s hrvatske strane, u akciji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, dok ih je više od 1.400 ranjeno.

Komemoracije i Dan žalosti u Republici Srpskoj

S druge strane, u Srbiji i Republici Srpskoj ovaj se datum obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe. U Republici Srpskoj je tim povodom proglašen Dan žalosti, a središnje zajedničko obilježavanje organizirano je u Mrkonjić Gradu, uz nazočnost visokih dužnosnika, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. U Beogradu se u Crkvi Svetog Marka služi parastos za žrtve.

Prema podacima srbijanskog Komesarijata za izbjeglice i migracije, tijekom i nakon "Oluje" protjerano je više od 250.000 Srba, oko 1.700 ih je ubijeno, a više od 700 se vodi kao nestalo. Dokumentacijsko-informacijski centar Veritas navodi brojku od 1.284 poginule osobe srpske nacionalnosti, od kojih su većina bili civili. Hrvatske nevladine organizacije procjenjuju da je ubijeno više od 600 civila, dok je oko 150.000 građana srpske nacionalnosti napustilo Hrvatsku, a njihov je povratak godinama bio otežavan.

Sudski postupci i optužnice

Međunarodni sud pravde u Haagu u obrazloženju presude iz veljače 2015. godine okvalificirao je operaciju "Oluja" kao akciju etničkog čišćenja.

Kada je riječ o kaznenoj odgovornosti, Haaški sud je za zločine nad civilima sudio trojici hrvatskih generala. Ante Gotovina i Mladen Markač u prvostupanjskom su postupku bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, no Žalbeno vijeće ih je pravomoćno oslobodilo svih optužbi, dok je Ivan Čermak oslobođen već u prvom stupnju.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv četvorice umirovljenih časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Tereti ih se za ratne zločine nad civilima zbog sumnje da su naredili zrakoplovno raketiranje izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca te u mjestu Svodna kod Bosanskog Novog, na teritoriju Bosne i Hercegovine.