U Beogradu je održan pokop Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske, pravomoćno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Tisuće ljudi okupile su se kako bi mu odale počast, a njegov lijes bio je izložen u crkvi Svetog Luke na Vidikovcu prije pokopa na Topčiderskom groblju. Među prisutnima bio je i ruski veleposlanik u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.

Ovaj događaj izazvao je brojne političke reakcije, posebno nakon izjave glasnogovornice Europske komisije Paule Pinho, koja je ustvrdila da u Beogradu nije održana sahrana s državnim počastima. Udruženje "Majke Srebrenice" oštro je reagiralo na ove navode, poručivši Europskoj uniji da stvari nazove pravim imenom. "Zašto stvari ne nazovete pravim imenom? Zar mislite da ćete poslije svega lako doći u Potočare?", upitale su Majke Srebrenice, označivši pritom Delegaciju EU u BiH, Europsku komisiju i druge europske institucije. Ministarstvo vanjskih poslova BiH također je izjavu Pinhe ocijenilo neprihvatljivom, podsjećajući da je pet ministara iz Vlade Srbije sjedilo u prvom redu na sahrani, da je Mladić ispraćen uz vojne počasti te da je njegovo tijelo dopremljeno vladinim zrakoplovom Srbije.

Tijekom posjeta Memorijalnom centru Srebrenica, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey zatražili su ponovno uvođenje sankcija dužnosnicima koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince. U zajedničkoj izjavi naglasili su da "sjećanje na Srebrenicu zahtijeva obranu istine" te da Mladićeva sahrana "nije prilika za njegovo veličanje". Upozorili su da negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca produbljuju etničke podjele, zastrašuju preživjele te podrivaju stabilnost Bosne i Hercegovine i regije. Pozvali su administraciju u Washingtonu da provede postojeće mehanizme sankcija protiv pojedinaca čije djelovanje ugrožava mir i stabilnost BiH.

Istodobno, Udruženje žrtava i svjedoka genocida te Udruženje "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" podnijeli su prijave protiv RTV Republike Srpske (RTRS) Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) i Tužiteljstvu BiH. Prijave se odnose na način izvještavanja RTRS-a o smrti, komemoraciji i sahrani Ratka Mladića. Prema navodima iz prijava, RTRS je sustavno izostavljao pravomoćnu presudu za genocid, koristio afirmativnu terminologiju poput "generala" i "heroja", te bez uredničkog ograđivanja prenosio izjave kojima se genocid u Srebrenici relativizira. Posebno je sporan izravan prijenos komemoracije 5. rujna iz Beograda, tijekom kojeg su emitirane izjave koje dovode u pitanje utvrđene činjenice o genocidu. Pravni osnov prijave Tužiteljstvu BiH je članak 145a. stavak (6) Kaznenog zakona BiH, koji propisuje odgovornost za veličanje osobe pravomoćno osuđene za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Podnositelji traže da Tužiteljstvo pregleda sve sadržaje RTRS-a i utvrdi postojanje elemenata kaznenog djela te odgovornost pravne osobe.