Pokop pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu izazvao je val oštrih reakcija u regiji i međunarodnoj zajednici. Mladić, koji je preminuo 27. kolovoza u pritvoru u Hagu gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, pokopan je na Topčiderskom groblju nakon vjerskog obreda koji je vodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.

Na obredu i sprovodu prisustvovali su pojedini srbijanski dužnosnici, sin predsjednika Srbije Danilo Vučić, ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko te druge javne osobe. Tijek događaja i način na koji je Mladić ispraćen izazvali su žestoke reakcije iz Sarajeva, Zagreba i Bruxellesa.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da će se diplomatski odnosi sa Srbijom svesti na najnižu razinu povlačenjem dijela zaposlenika iz veleposlanstva BiH u Beogradu. Iz Islamske zajednice u BiH priopćeno je kako je javno i službeno veličanje Mladića propuštena prilika za suočavanje s prošlošću te da je time dugoročno narušen proces pomirenja i povratka povjerenja na ovim prostorima.

Osude iz Hrvatske i Europske unije

Predstavnici Europske unije i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman upozorili su da je veličanje osuđenika za genocid potpuno nespojivo s europskim vrijednostima. Grlić Radman je istaknuo kako takve poruke predstavljaju izravnu uvredu za žrtve i preživjele. Zbog novonastale situacije i veličanja haškog osuđenika, povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos otkazala je svoj ranije planirani posjet Srbiji.

Politički analitičari i oporbeni akteri u Srbiji također su kritizirali događaj, navodeći da je skup poslužio u unutrašnjopolitičke svrhe te da potiče militarizam. S druge strane, predstavnici vlasti u Beogradu tvrdili su kako je riječ o privatnom, a ne o službenom državnom ispraćaju.