Njemačka vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza razmatra ublažavanje strogih pravila o radu nedjeljom kako bi potaknula potrošnju i pomogla gospodarstvu koje već godinama stagnira. Prema nacrtu ministarstva rada, od početka 2027. godine planira se omogućiti rad pekarnicama i slastičarnicama do osam sati nedjeljom, dok bi knjižnice mogle raditi do šest sati.

Ipak, svaka dublja reforma suočava se s ozbiljnim pravnim i političkim preprekama. Ustavna zaštita nedjelje u Njemačkoj datira još iz 1919. godine, dok zakon iz 1956. definira nedjelju kao dan odmora i duhovnog uzdizanja. Promjena tog statusa zahtijevala bi izmjenu ustavnog okvira, a dodatnu prepreku predstavlja i činjenica da je od 2006. godine uređenje radnog vremena trgovina u nadležnosti 16 saveznih pokrajina. Savezna vlada stoga ne može samostalno nametnuti opća pravila za cijelu državu.

Sukob trgovaca, ekonomista i sindikata

Predstavnici trgovinskog sektora smatraju najavljene korake nedovoljnima. Trgovinski savez Njemačke zalaže se za uvođenje do 12 radnih nedjelja godišnje na nacionalnoj razini kako bi gradska središta ostala atraktivna. Procjene iz sektora pokazuju da klasična maloprodaja godišnje gubi oko 2,5 milijardi eura u korist internetskih trgovina, što je dosad dovelo do gubitka oko 40.000 radnih mjesta.

Ekonomisti su podijeljeni oko učinaka eventualne liberalizacije. Pojedini stručnjaci ukazuju na to da je nedjelja već najjači dan za internetsku kupovinu te vjeruju da bi fizičke trgovine imale koristi od otvaranja. Drugi pak upozoravaju da bi trgovine u ruralnim područjima mogle imati problema s pronalaskom radnika, uz veće troškove energije i rada.

S druge strane, sindikat Ver.di odlučno se protivi bilo kakvom popuštanju pravila. Iz sindikata poručuju kako je nedjelja jedini predvidljiv slobodan dan u tjednu za obitelj i društvene aktivnosti zaposlenih u maloprodaji. Najavili su da su spremni osporiti sve zakonske izmjene pred Saveznim ustavnim sudom.