Sveučilište u Beogradu skliznulo je na novoj Šangajskoj listi u skupinu između 501. i 600. mjesta, dok je Sveučilište u Novom Sadu u potpunosti ispalo iz skupine 1.000 najboljih svjetskih sveučilišta. Ovi su rezultati potaknuli val međusobnih optužbi između državnog vrha i akademske zajednice u Srbiji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je ovaj plasman kao "katastrofalan rezultat" koji će dugoročno nanijeti veliku štetu zemlji, posebice u privlačenju stranih investitora koji traže kvalitetne kadrove. Prema njegovim riječima, na sveučilištima "caruje neznanje i politička poslušnost", a mnogi su fakulteti pretvoreni u mjesta političkog djelovanja umjesto obrazovanja. Vučić je najavio da će nakon sljedećih izbora uslijediti opsežne reforme kako bi se visokoškolski sustav očistio od partijsko-političkih kadrova. Za loše stanje optužio je i prosvjednike te blokade, tvrdeći da su oni željeli slom države.

S druge strane, nekadašnja rektorica Sveučilišta u Beogradu Ivanka Popović istaknula je da pad beogradskog sveučilišta nije dramatičan, već da je riječ o uobičajenoj fluktuaciji. Ona smatra kako su takve promjene očekivane za sveučilišta u državama sa skromnim financiranjem znanosti. Popović je ocijenila i da vlasti u Srbiji pokušavaju diskreditirati to sveučilište.

U obranu beogradskog rektora Vladana Đokića stao je Akademski plenum, koji je priopćio da je beogradski tim uspio zadržati sveučilište na listi unatoč otežanim okolnostima. Međutim, za ispadanje novosadskog sveučilišta s popisa najboljih izravno krive aktualnu vlast. Iz Plenuma navode da je Vladina uredba iz ožujka prošle godine, koja je ukinuta tek u srpnju ove godine, praktički ugasila znanstvenoistraživački rad na fakultetima.

Kao dodatne probleme, Akademski plenum navodi loše upravljanje na Sveučilištu u Novom Sadu te kašnjenje u realizaciji programa Fonda za znanost, zbog čega financiranje najboljih znanstvenih projekata u Srbiji kasni više od godinu dana.