Vijest o njezinu odlasku objavila je njezina zaklada na društvenim mrežama u četvrtak, navodeći da je preminula mirno, okružena ljudima koji su je voljeli. Tijekom gotovo čitavog stoljeća borila se za ravnopravnost spolova, reproduktivna prava i društvenu pravdu, a radu na ostvarivanju jednakosti ostala je posvećena sve do samog kraja života.

Od tajnog novinarskog zadatka do predvodnice pokreta

Rođena 25. ožujka 1934. godine u Toledu u saveznoj državi Ohio, Steinem je imala izazovno djetinjstvo te je s obitelji često putovala, zbog čega je redovito školovanje započela tek s 12 godina. Nakon završetka fakulteta provela je dvije godine u Indiji, gdje je pomagala seoskim ženama u organiziranju nenasilnih prosvjeda protiv vladinih politika, što je usmjerilo njezin daljnji rad prema aktivizmu na lokalnoj razini.

Karijeru u New Yorku započela je kao slobodna novinarka. Širu prepoznatljivost stekla je 1963. godine kada je provela 11 dana na tajnom zadatku kao konobarica u klubu Playboy. Njezino istraživačko izvješće pod nazivom "A Bunny's Tale" razotkrilo je iznimno niske plaće, teške radne uvjete i seksistički tretman kojem su radnice bile izložene.

Pokretanje časopisa Ms. i borba za reproduktivna prava

Sudjelovala je u osnivanju časopisa New York 1968. godine, a 1971. godine suosnovala je National Women's Political Caucus uz suborkinje poput Belle Abzug, Shirley Chisholm i Betty Friedan. Godinu dana poslije pokrenula je i feministički časopis Ms., prvu takvu publikaciju usmjerenu na ključna društvena i politička pitanja žena, umjesto dotadašnjeg tradicionalnog sadržaja o kućanstvu i ljepoti.

Steinem se desetljećima zalagala za reproduktivnu slobodu, pravo na legalan pobačaj, jednake plaće na radnom mjestu, ukidanje smrtne kazne te borbu protiv obiteljskog nasilja i sakaćenja ženskih genitalija. Za svoj predani rad 2013. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama odlikovao ju je Predsjedničkom medaljom slobode, najvišim civilnim priznanjem u Sjedinjenim Američkim Državama.