Klimatski fenomen El Niño, koji se trenutno razvija nad Tihim oceanom, mogao bi postati najsnažniji otkako postoje službena mjerenja. Znanstvenici proglašavaju El Niño kada temperature površine mora u ključnom dijelu Pacifika premaše prosjek za 0,5 stupnjeva Celzija, a prema navodima stručnjaka, trenutna mjerenja pokazuju da su odstupanja već prešla dva stupnja iznad normale.

Prema najnovijim prognozama britanskog Met Officea, te bi temperaturne anomalije krajem godine, kada se očekuje vrhunac fenomena, mogle premašiti tri stupnja Celzija. Pojedini klimatski modeli predviđaju odstupanja od čak 3,9 do 4 stupnja. Ako se takva predviđanja ostvare, bit će to događaj bez presedana u evidencijama koje sežu do 1950. godine, a potencijalno i najjači El Niño u posljednjih nekoliko stoljeća.

Dubinski slojevi oceana kao pogonsko gorivo

Dodatni razlog za zabrinutost znanstvenika jest iznimno topla voda izmjerena u dubljim slojevima Tihog oceana. Na dubini od oko 100 metara zabilježene su temperature koje su na pojedinim mjestima i do 8 stupnjeva Celzija više od prosjeka. Taj golemi rezervoar topline djeluje kao dodatno gorivo koje jača i produljuje ovaj fenomen.

Klimatolog Zeke Hausfather iz istraživačke skupine Berkeley Earth istaknuo je kako predstoji još više mjeseci razvoja ovog događaja, zbog čega raste uvjerenje da je pred nama rekordni El Niño. Voditelj dugoročnih prognoza u Met Officeu, profesor Adam Scaife, naglasio je da u dosadašnjim prognozama nikada nije zabilježen tako intenzivan signal.

Posljedice za globalne vremenske prilike

Spoj iznimno snažnog El Niña i dugoročnog globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem mogao bi privremeno podignuti prosječnu globalnu temperaturu za dodatnih 0,3 stupnja Celzija. Zbog toga stručnjaci procjenjuju da je iznimno vjerojatno da će 2027. godina postati najtoplija godina u povijesti mjerenja.

Učinci ovog fenomena već se odražavaju na vremenske obrasce diljem planeta. U južnoj Aziji zabilježene su ispodprosječne monsunske oborine, dok je u Atlantskom oceanu zabilježena smanjena aktivnost uragana. Suše i povećan rizik od šumskih požara prijete Australiji i Indoneziji, dok se u Peruu, Ekvadoru i na jugu Sjedinjenih Američkih Država očekuje povećana opasnost od poplava. Tijekom jeseni i zime utjecaj bi se mogao osjetiti i u Europi kroz učestalije kišne i olujne periode.