Jeste li ikada osjetili svrbež očiju, kihanje ili osip nakon što ste pomazili mačku, pojeli određenu hranu ili udahnuli pelud? Ako je odgovor potvrdan, vjerojatno ste iskusili alergijsku reakciju. No, što se zapravo događa unutar našeg tijela tijekom alergije?

**Što je alergija?**

Alergija je pretjerana reakcija našeg imunološkog sustava na tvari koje su inače bezopasne za većinu ljudi. Te tvari nazivamo alergenima. Umjesto da ih ignorira, imunološki sustav ih prepoznaje kao opasne napadače i pokreće obrambeni mehanizam, baš kao da se bori protiv virusa ili bakterija. To je u biti greška u prepoznavanju.

Kako nastaje alergijska reakcija?

Proces nastanka alergijske reakcije odvija se u nekoliko faza. Kada prvi put dođemo u kontakt s alergenom (primjerice, peludom), naš imunološki sustav ga registrira. Kod osoba sklonih alergijama, tijelo počinje proizvoditi specifična antitijela, poznata kao imunoglobulin E (IgE), koja su dizajnirana za borbu protiv tog specifičnog alergena. Ta se IgE antitijela vežu na posebne stanice u tijelu, poput mastocita, koje su bogate kemijskim spojevima, uključujući histamin.

Sljedeći put kada dođemo u kontakt s istim alergenom, on se veže na IgE antitijela koja su već pričvršćena na mastocite. To potiče mastocite na oslobađanje pohranjenog histamina i drugih kemikalija u okolno tkivo. Histamin je ključan krivac za većinu alergijskih simptoma. On uzrokuje širenje krvnih žila, oticanje, svrbež, pojačano lučenje sluzi i grčenje mišića u dišnim putevima.

**Uobičajeni alergeni i simptomi**

Najčešći alergeni uključuju pelud drveća i trava, grinje iz kućne prašine, životinjsku dlaku, određene namirnice (poput kikirikija, mlijeka, jaja), ubode insekata i neke lijekove. Simptomi se mogu manifestirati na različite načine, ovisno o tome gdje se reakcija događa. Mogu uključivati kihanje, curenje nosa, svrbež očiju (alergijski rinitis), osip i crvenilo kože (urtikarija, ekcem), oticanje, otežano disanje i kašalj (astma), pa čak i probavne smetnje. U težim slučajevima može doći do anafilaktičkog šoka, koji je hitno medicinsko stanje.

**Zašto netko ima alergiju, a netko ne?**

Sklonost alergijama često je genetski uvjetovana; ako roditelji imaju alergije, veća je vjerojatnost da će ih imati i djeca. Međutim, okolišni čimbenici također igraju važnu ulogu. Naš moderni način života, s manje izloženosti raznim mikroorganizmima u djetinjstvu, ponekad može dovesti do toga da imunološki sustav nema dovoljno "posla" i počne pretjerano reagirati na bezopasne tvari.

Razumijevanje mehanizma alergijske reakcije prvi je korak prema učinkovitom upravljanju simptomima. Za točnu dijagnozu, prevenciju i liječenje alergija, uvijek se posavjetujte sa svojim liječnikom ili alergologom.