Znanstvenici i klimatolozi sve glasnije upozoravaju da nekadašnji scenariji iz znanstvene fantastike postaju realna mogućnost. Globalna prosječna temperatura u 2025. godini bila je za 1,44 Celzijeva stupnja viša u usporedbi s početkom 19. stoljeća, što izravno utječe na učestalost i intenzitet toplinskih valova, poplava, oluja i suša.

Klimatolog Daniel Swain s Kalifornijskog instituta za vodne resurse uspoređuje situaciju s pričom o dječaku koji je vikao da dolazi vuk. Upozorio je kako postoji rizik da javnost pomisli da stručnjaci pretjeruju, no stvarna opasnost je pred vratima. Eksperimenti iz 1850-ih godina pokazali su da ugljični dioksid brzo upija toplinu i sporo se hladi. Budući da se taj plin zadržava u atmosferi stotinama godina, za poništavanje akumulirane štete mogla bi trebati stoljeća.

Razorni ekstremi već zahvaćaju planet

Posljednjih godina diljem svijeta zabilježeni su iznimno teški vremenski događaji. Tijekom australskog "Crnog ljeta" 2019. i 2020. godine u požarima je izgorjelo 19 milijuna hektara zemljišta. Poplave u Pakistanu 2022. godine stavile su trećinu zemlje pod vodu, dok su uragani Milton i Helene 2024. godine opustošili dijelove juga Sjedinjenih Američkih Država. Uz to, manji ali razorni događaji poput požara u Los Angelesu te tajfuna na Filipinima i u Vijetnamu dodatno potvrđuju ulazak u eru klimatskih ekstrema.

Klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrick s Australskog nacionalnog sveučilišta naglašava da ekstremni vremenski uvjeti neće prestati čak i ako svijet odmah postigne neto nultu emisiju stakleničkih plinova. Mnoge države i tvrtke taj su cilj postavile tek za 2050. godinu ili kasnije. Unatoč tomu što su Sjedinjene Američke Države povijesno ispuštale najviše stakleničkih plinova, prema navodima iz izvora, američki predsjednik Donald Trump klimatske promjene naziva "najvećom prijevarom", odbacujući prognoze Ujedinjenih naroda.