Središnje zapovjedništvo vojske SAD-a (CENTCOM) priopćilo je kako su američke snage trinaestu uzastopnu noć izvele napade na vojne ciljeve u Iranu. Prema službenom priopćenju, na meti su bili iranski vojni zapovjedni centri, skladišta bespilotnih letjelica, komunikacijske mreže te obalni i pomorski kapaciteti. Cilj operacije je smanjenje prijetnje za civilne i komercijalne brodove koji prolaze kroz strateški važan Hormuški tjesnac.

Prema navodima iranskih državnih medija, u napadima na područja Huzestan, Markazi, Lorestan i Hormozgan poginule su najmanje četiri osobe. Udari su uslijedili nakon što je američki predsjednik Donald Trump signalizirao da još nije spreman pregovarati o novom primirju s Teheranom. Zbog eskalacije sukoba i napada jemenskih pobunjenika Huta na saudijske brodove u Crvenom moru, cijena nafte na svjetskom tržištu premašila je 100 dolara po barelu prvi put od svibnja.

Proračunska kriza u Pentagonu

Istodobno, unutar SAD-a raste pritisak na administraciju zbog troškova rata koji je započeo 28. veljače. Američki ministar obrane Pete Hegseth upozorio je u Senatu da Pentagonu ponestaje novca te je zatražio hitno odobrenje dodatnih 87,6 milijardi dolara, od kojih je čak 67,1 milijarda namijenjena izravno za operacije povezane s Iranom. Dosadašnji troškovi sukoba popeli su se na najmanje 37,5 milijardi dolara, zbog čega je Pentagon bio prisiljen smanjiti obuku i održavanje svojih postrojbi. Demokrati u Kongresu prethodno su blokirali širi zakon o financiranju obrane, tvrdeći da bi on poslužio kao bjanko ček za rat bez jasnog završetka.

Kontroverze oko broja žrtava

Dodatnu napetost izazvala je objava Pentagona koji je na svojim službenim stranicama smanjio broj poginulih američkih vojnika u ovom sukobu s 18 na 14. Prema navodima vojnih dužnosnika, administracija je s popisa uklonila četvoricu vojnika poginulih prošlog vikenda u Jordanu i sjevernom Iraku, uz obrazloženje da su stradali nakon što je u travnju proglašeno primirje.

Dok službeni Pentagon promjenu pripisuje privremenim poteškoćama s bazom podataka, kritičari i oporba optužuju administraciju za zataškavanje stvarnih gubitaka i nedostatak iskrenosti o tijeku rata.