Novi val vojnih sukoba i napada na pomorske rute na Bliskom istoku izazvao je nagli rast cijena nafte na međunarodnim tržištima. Cijena barela na londonskom tržištu Brent skočila je na više od 90 dolara, dok je na američkom tržištu dosegnula iznad 84 dolara po barelu, čime je prekinut trodnevni pad cijena.

Do rasta cijena došlo je nakon što su Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija pokrenule zračne napade na položaje proiranskih skupina u Iraku. Saudijsko ministarstvo obrane priopćilo je kako su udari izvedeni u koordinaciji s američkim Središnjim zapovjedništvom (CENTCOM) kao odgovor na napade bespilotnim letjelicama na saudijska naftna postrojenja. S druge strane, iranska Revolucionarna garda izvijestila je da je ispalila projektile na američku vojnu bazu u Jordanu te objavila da je u Hormuškom tjesnacu napala tri naftna tankera koja su, prema navodima garde, ignorirala upozorenja o plovidbi.

Istodobno, napetosti su se proširile i na Egipat, gdje je u mediteranskoj luci Damietta bespilotna letjelica pogodila specijalizirani tanker za skladištenje plina. Prema izvješću tvrtke za pomorsku sigurnost Ambrey, napad je izazvao požar koji se proširio na obližnji brod, nakon čega je posada evakuirana, a požar stavljen pod nadzor.

Zbog učestalih prijetnji i napada jemenskog pokreta Huti, koji je proglasio blokadu saudijskih luka, brodarske tvrtke prisiljene su tražiti alternativne pravce. Prolazak brodova kroz ključne tjesnace Bab el-Mandeb i Hormuz drastično je smanjen, što stvara dodatni pritisak na globalne lance opskrbe. Osiguravatelji ratnog rizika počeli su isključivati pokriće za Crveno more brodovima koji imaju povijest uplovljavanja u saudijske luke.

Uz geopolitičke napetosti, rastu cijena nafte pridonio je i oštar pad komercijalnih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima američke vlade, zalihe sirove nafte pale su za više od sedam milijuna barela, dosegnuvši najnižu razinu od 2018. godine, što ukazuje na vrlo ograničenu ponudu na svjetskom tržištu.