Crna Gora je nedavno poduzela značajne zakonodavne korake koji bi mogli ubrzati njezin put prema Europskoj uniji, uključujući promjenu imena sportskog bazena u Kotoru i ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna djela. Ovi potezi dolaze u kontekstu rješavanja dugogodišnjih bilateralnih pitanja s Hrvatskom, ali i novih regionalnih izazova.

Crnogorski parlament usvojio je izmjene Zakona o sportu koje predviđaju da se sportski objekti mogu nazivati po osobama od čije je smrti prošlo najmanje 40 godina. Ova izmjena utire put promjeni imena bazena "Zoran Džimi Gopčević" u Kotoru, nazvanog po vaterpolistu za kojeg bivši logoraši, prema vlastitim navodima, tvrde da je bio čuvar u logoru Morinj. Od Gopčevićeve smrti prošlo je 26 godina, što znači da ime bazena, nakon objave zakona i provedbe procedura, više neće biti u skladu s novim odredbama. Zagreb je ranije osudio imenovanje bazena, a hrvatski klubovi i reprezentacija odbijali su igrati u njemu.

Promjena imena bazena jedan je od ključnih zahtjeva Hrvatske za deblokadu poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima Crne Gore s EU. Među ostalim hrvatskim zahtjevima su povrat imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša iz Morinja te rasvjetljavanje sudbine nestalih tijekom rata u Hrvatskoj. Odnosi dviju država opterećeni su i pitanjima poput vlasništva nad školskim brodom Jadran i razgraničenja na Prevlaci.

Istodobno, Skupština Crne Gore usvojila je Nacrt amandmana 22 na Ustav, kojim se ukida imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, uključujući koruptivna djela. Za prijedlog je glasalo 62 zastupnika, bez glasova protiv ili suzdržanih. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica pojasnio je da ustavne promjene šalju jasnu poruku da nitko ne smije biti iznad zakona kada je riječ o zloupotrebi povjerenih ovlaštenja te da imunitet ne smije biti prepreka borbi protiv korupcije.

Unatoč ovim reformskim koracima, regionalni odnosi ostaju složeni. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je, tijekom predizbornog skupa u Šapcu, izjavio da Crna Gora traži od Srbije da Hrvatskoj u njihovo ime plati tri milijarde dolara, što je nazvao "reketiranjem".

Crna Gora je trenutačno najnaprednija država kandidatkinja u procesu pristupanja Europskoj uniji, s 21 privremeno zatvorenim poglavljem. Crnogorske vlasti planiraju završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, s ciljem da zemlja postane 28. članica EU do 2028. godine.