Švedski premijer Ulf Kristersson podnio je ostavku na svoju dužnost nakon što su rezultati parlamentarnih izbora potvrdili da je njegov vladajući desni blok izgubio većinu. Na izborima održanim u nedjelju, 13. rujna, oporba lijevog centra ostvarila je minimalnu prednost, što otvara put za promjenu vlasti u toj skandinavskoj državi.

Prema podacima Švedskog izbornog povjerenstva, četiri stranke lijevog centra osvojile su ukupno 176 od 349 mjesta u švedskom parlamentu Riksdagu. S druge strane, dosadašnja vladajuća trostranačka koalicija desnog centra, uz potporu desničarskih Švedskih demokrata, osigurala je 173 zastupnička mjesta. Razlika između dva suprotstavljena bloka iznosila je 50.359 glasova.

Socijaldemokrati, koje predvodi bivša premijerka Magdalena Andersson, ostali su pojedinačno najjača politička opcija u zemlji s osvojenih 28 posto glasova i 99 mandata. Umjerena stranka dosadašnjeg premijera Kristerssona osvojila je 19,8 posto glasova, odnosno 70 mandata, dok su Švedski demokrati dobili 17,5 posto glasova i 62 mandata.

Kristersson je u pismu upućenom predsjedniku parlamenta Andreasu Norlénu zatražio razrješenje s dužnosti kako bi proces formiranja nove vlade mogao odmah započeti. U svojoj je poruci naglasio kako su tijesni rezultati zakomplicirali uvjete za sastavljanje nove vladajuće većine te da će biti potrebna konstruktivna otvorenost svih parlamentarnih stranaka, posebice radi donošenja državnog proračuna. Dosadašnja vlada obavljat će tehničke dužnosti do imenovanja novog kabineta.

Iako izborni rezultati daju prednost Magdaleni Andersson za povratak na premijersku dužnost, pred njom su iznimno zahtjevni pregovori. Unutar pobjedničkog lijevog bloka postoje razlike, posebice između Lijeve stranke, koja želi izravno sudjelovati u vlasti, i Stranke centra, koja se tome protivi zbog neslaganja u ekonomskoj politici.