Biračka mjesta u Švedskoj otvorena su jutros za parlamentarne izbore koji se održavaju istodobno s regionalnim i lokalnim izborima. Ovi izbori smatraju se jednim od najneizvjesnijih u novijoj povijesti zemlje, a ankete ukazuju na iznimno tijesnu utrku između dva glavna politička bloka.

Lijevi blok predvode Socijaldemokrati s lidericom Magdalenom Andersson, dok desni blok okuplja vladajuće Umjerene, Demokršćane i Liberale, uz podršku Švedskih demokrata. Prema istraživanjima javnog mnijenja, razlika između ova dva bloka iznosi svega 0,3 postotna poena, pri čemu lijevi blok ima blagu prednost, između 49,3 i 50,8 posto podrške, dok desni blok bilježi između 47,6 i 49 posto.

Posebnu težinu na ovim izborima imaju Švedski demokrati (SD), stranka s korijenima u neonacističkom pokretu, koja je od političkog autsajdera postala značajna snaga na desnici. Aktualni premijer Ulf Kristersson, lider Umjerenih, obećao je Švedskim demokratima ministarska mjesta ako desni blok pobijedi, što bi bio prvi put da SD sudjeluje u vladi, umjesto da je samo podržava iz parlamenta. Ova stranka već je značajno utjecala na državnu politiku, osobito u područjima migracija i borbe protiv kriminala.

Glavne teme kampanje bile su imigracija, kriminal i ekonomska pitanja. Švedski demokrati zagovaraju još oštrije mjere, uključujući ukidanje trajnih boravišnih dozvola i dodatno ograničavanje useljavanja. Desni blok općenito inzistira na strožim kaznama i većim policijskim ovlastima, dok ljevica naglašava obrazovanje i socijalne usluge. Ekonomska pitanja, poput troškova života i poreza, također su bila u fokusu, s desnicom koja zagovara smanjenje poreza, a ljevicom koja obećava veća ulaganja u javne usluge.

Prema navodima stručnjaka, eventualni ulazak Švedskih demokrata u vladu mogao bi dodatno narušiti dugogodišnji ugled Švedske kao globalnog prvaka u zaštiti ljudskih prava. Takav ishod mogao bi ubrzati trend strožih migracijskih politika, deportacija maloljetnika i snižavanja dobi kaznene odgovornosti. Čak i pobjeda lijevog bloka vjerojatno neće vratiti stvari na "staru" liberalniju Švedsku, već bi mogla samo usporiti daljnje pogoršanje, kako procjenjuju stručnjaci.

Izlaznost birača očekuje se visoka, slična onoj iz 2022. godine kada je iznosila 84,2 posto. Pravo glasa ima rekordnih 8.046.725 birača. Iako se rezultati očekuju već u nedjelju navečer, sastavljanje stabilne vlade moglo bi potrajati tjednima, pa čak i mjesecima, s obzirom na tradicionalni švedski politički sustav koji počiva na koalicijama i kompromisima.