Kina i Kazahstan podigli su svoje bilateralne odnose na novu razinu potpisivanjem više od 70 komercijalnih ugovora čija vrijednost premašuje 11,4 milijarde eura. Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov kazahstanski kolega Kasim-Žomart Tokajev sastali su se na marginama Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji u Šangaju, gdje su potvrdili snažno strateško partnerstvo.

Među ključnim dogovorenim projektima ističe se izgradnja prve tvornice za proizvodnju baterija u Srednjoj Aziji, u suradnji s kineskim gigantom CATL. Također, ugovorena je izgradnja višenamjenskog lučkog terminala u luci Kurik na Kaspijskom moru, kapaciteta 15 milijuna tona godišnje, te projekti u petrokemijskom i poljoprivrednom sektoru. Godišnja razmjena između dviju država dosegnula je 42,8 milijardi eura, a Kina je trenutačno najveći trgovinski partner Kazahstana. Tokajev je naglasio kako njegova zemlja želi postati glavno prometno i logističko čvorište koje povezuje Kinu s Europom i Bliskim istokom.

Europski odgovor na kinesku konkurenciju

S druge strane, u Europi raste zabrinutost zbog kineske gospodarske ekspanzije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz sastali su se u Berlinu te se obvezali na produbljivanje obrambene suradnje i zajedničko suprotstavljanje snažnoj ekonomskoj konkurenciji iz Kine. Europski čelnici tvrde kako Peking, kroz prekomjernu proizvodnju i podcijenjenu valutu, stvara golem pritisak na europsko gospodarstvo.

Prema navodima Macrona i Merza, Kina ne poštuje pravila međunarodne trgovine jer svojoj industriji pruža najmanje osam puta veću državnu potporu od članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Macron je upozorio kako Europa bilježi trgovinski deficit s Kinom koji iznosi milijardu eura dnevno. Zbog toga su se Pariz i Berlin dogovorili o ubrzanju mjera za suzbijanje preplavljivanja europskog tržišta subvencioniranim kineskim proizvodima.

Osim gospodarskih pitanja, francuski i njemački čelnici razgovarali su i o jačanju obrambene suradnje, uključujući proturaketnu obranu i raketne sustave dugog dometa. Razgovori o nuklearnom odvraćanju potaknuti su signalima iz Washingtona o mogućem smanjenju američkih obrambenih obveza u Europi, pri čemu je Macron naglasio kako će Francuska sama nastaviti financirati svoj nuklearni program.