Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je petnaest pisama najvišim dužnosnicima Sjedinjenih Američkih Država, datiranih 12. listopada. U pismima, Konaković ukazuje na odluku Ustavnog suda BiH o lobiranju novcem Republike Srpske i traži da američke institucije ispitaju aktivnosti RS-a u SAD-u, uključujući moguće sankcije za Milorada Dodika.

Pisma su poslana državnom tajniku Marcu Rubiju, ministru financija Scottu Bessentu i državnom odvjetniku Toddu Blancheu, kao i predsjednicima i najvišim članovima manjine u tri odbora Senata i Predstavničkog doma Kongresa. Među primateljima su Chuck Grassley, Richard Durbin, James Risch, Jeanne Shaheen, Tim Scott, Elizabeth Warren, Jim Jordan, Jamie Raskin, Brian Mast, Gregory Meeks, French Hill i Maxine Waters.

U središtu svih pisama je odluka Ustavnog suda BiH U-10/26, koju je Konaković priložio uz svako pismo. Predmet se, između ostalog, odnosio na ugovor o lobiranju koji je Predstavništvo Republike Srpske u Beču zaključilo s tvrtkom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe. Prema navodima u pismima, među izričito navedenim ciljevima tog angažmana bila je neovisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud je donio jasne zaključke: javna sredstva RS-a ne mogu se koristiti za financiranje lobiranja čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH ili obvezujućim odlukama institucija BiH i Ustavnog suda. Sud je zabranio daljnja plaćanja po spornom ugovoru i tu zabranu proširio na druge slične aranžmane s neustavnim ciljevima. Ova obveza vrijedi za vlasti RS-a, odgovorne dužnosnike i predstavništva u inozemstvu, a Sud je ponovno potvrdio da Republika Srpska nema suverenitet niti pravo na teritorijalno otcjepljenje.

Ministar Konaković navodi da značaj ove odluke nadilazi okvire jednog ugovora, jer otvara pitanje imaju li i drugi aranžmani u SAD-u, koje financira RS izravno ili neizravno, slične ciljeve. U pismima se poziva i na nedavne medijske izvještaje o Chrisu LaCiviti i Jamesu Blairu, poznatim američkim političkim konzultantima, koji su navodno angažirani i plaćeni za savjetodavni rad za proruske vlasti RS-a. Iako ti angažmani nisu dio ugovora koji je razmatrao Ustavni sud, Konaković ističe da ukazuju na širu zabrinutost u vezi s korištenjem javnih sredstava RS-a za širenje političkog utjecaja u Sjedinjenim Državama u ime političkih struktura blisko povezanih s Moskvom.

Najkonkretniji zahtjev upućen je ministru financija Bessentu. Konaković ga podsjeća da su mu 27. ožujka 2026. godine, zajedno s Rubijem, pisali senatori i kongresmeni iz obje stranke u vezi s Dodikom i njegovim suradnicima. Tada su zaključili da korištenje vlasti RS-a za usmjeravanje lobista ka neovisnosti entiteta predstavlja aktivnost za koju se mogu uvesti sankcije prema članku 8335 Zakona o obrani SAD-a (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu. Konaković navodi da je odluka Ustavnog suda sada autoritativna potvrda da je novac RS-a korišten za lobiranje za cilj nespojiv s ustavnim poretkom BiH. Stoga BiH traži da Ministarstvo financija i Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) preispitaju ispunjavaju li Dodik i drugi dužnosnici, subjekti ili osobe koje su financirale ili usmjeravale takve aktivnosti kriterije za sankcije prema spomenutom članku ili drugim američkim propisima.