Smrt Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je u 85. godini preminuo u Haagu gdje je služio doživotnu kaznu zatvora, izazvala je brojne reakcije u regiji. Mladić je 2021. godine pravomoćno osuđen pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju za genocid u Srebrenici, teroriziranje građana Sarajeva, progone i druge teške ratne zločine. Za mnoge žrtve i one koji su čekali pravdu, njegova smrt znači da je osoba odgovorna za te zločine dovedena pred sud.

Njegova smrt izazvala je val reakcija u regiji. Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, uputio je sućut Mladićevom sinu Darku. Ovaj potez osudili su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ističući da je takvo veličanje ratnih zločinaca neprihvatljivo i protivno vrijednostima Europske unije.

U Srbiji je ministar pravde Nenad Vujić prvotno izjavio da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Međutim, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kasnije je ublažio tu izjavu, rekavši da će država pomoći obitelji u organizaciji "dostojanstvenog i pristojnog" pokopa, ukoliko se odluče za sahranu u Srbiji. Vučić je također optužio Haški tribunal da je "želio Mladićevu smrt iza rešetaka" te ponovio svoje nepovjerenje u haško pravosuđe.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozvala je Hrvatsku da iskoristi svoje članstvo u Europskoj uniji i blokira pristupne pregovore Srbije i Crne Gore. Kao razlog navela je reakcije vlasti u Srbiji na Mladićevu smrt, te postupak Andrije Mandića u Crnoj Gori.

Na ove događaje reagirala je i Europska komisija, priopćivši da je svako veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s europskim vrijednostima te da za takve postupke nema mjesta ni u Europskoj uniji, ni među zemljama kandidatima za članstvo.