Tijekom noći i u srijedu, Rusija je zasula ukrajinske gradove valovima projektila i jurišnih dronova, ostavljajući iza sebe pustoš i brojne žrtve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je ove udare kao jedne od „najpodlijih”, istaknuvši kako su se dogodili upravo na 74. rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema potvrđenim podacima ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Ivana Vihivskog, diljem zemlje poginulo je najmanje 28 ljudi, dok je oko stotinu osoba ozlijeđeno. Najteže je pogođen grad Priluki u sjevernoj Černihivskoj oblasti, gdje je ruski projektil razorio peterokatnu stambenu zgradu. Regionalni guverner Vjačeslav Čaus priopćio je da je na toj lokaciji poginulo 20 osoba, među kojima i petero djece. Spasilačke službe uspjele su iz ruševina izvući 15 preživjelih, dok je u gradu ozlijeđeno oko 55 ljudi.

Udari na Kijev i druge regije

Osim Prilukija, teški napadi zabilježeni su u glavnom gradu Kijevu, kao i u gradovima Dnipro, Oleksandrija, Zaporižžja te Kremenčuk. U predgrađu Kijeva dvije su osobe poginule od pada krhotina oborenog drona. Zelenski je potvrdio da su u napadima oštećene stambene zgrade, industrijska postrojenja te energetska infrastruktura.

Rusija je u ovom napadu upotrijebila ukupno 70 projektila, uključujući brze balističke rakete, te desetke jurišnih dronova Shahed. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da je uspješno oborilo nešto više od 80 posto od 46 ruskih dronova na mlazni pogon, no balistički projektili i dalje predstavljaju najveći izazov za ukrajinsku protuzračnu obranu.

Rusko objašnjenje i nova pomoć EU

S druge strane, rusko Ministarstvo obrane priopćilo je kako su njihove snage izvele „masovni napad” preciznim oružjem na objekte vojne industrije. Prema njihovim tvrdnjama, ciljevi su bili pogoni i skladišta ukrajinske obrambene tvrtke Fire Point, koja proizvodi krstareće projektile i dronove.

Istoga dana, Ukrajina je primila novu tranšu financijske pomoći od Europske unije u iznosu od 1,2 milijarde eura, koja će, prema riječima premijera Sergija Koreckog, biti usmjerena na hitne obrambene potrebe zemlje.

Uz fizičke napade na infrastrukturu, Rusija od početka rujna sustavno pojačava i udare na ukrajinske data centre kako bi poremetila protok informacija. Iako su ti napadi uzrokovali privremene prekide u emitiranju televizijskih kanala i radu online usluga, stručnjaci procjenjuju da je potpuni nestanak interneta u Ukrajini malo vjerojatan zbog visoke decentralizacije mreže i korištenja rezervnih servera u inozemstvu.