Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se naciji nakon vikenda obilježenog teškim neredima, paljevinama i pljačkama na ulicama Pariza i drugih gradova. Macron je u izravnom obraćanju osudio nasilje, istaknuvši kako ništa ne može opravdati razaranje imovine i napade na snage reda, no istodobno je priznao da građani imaju legitimne razloge za nezadovoljstvo zbog rasta troškova života i cijena goriva.

Tisuće uhićenih i znatne materijalne štete

Prema službenim podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, na prosvjedima diljem zemlje sudjelovalo je više od pola milijuna ljudi, dok su organizatori tvrdili da ih je bilo oko 800 tisuća. Sigurnosne snage uhitile su oko 2.400 osoba, dok je u sukobima ozlijeđeno blizu tisuću policajaca, žandara i vatrogasaca. U Parizu je zabilježena i smrt jednog sudionika prosvjeda uslijed zastoja rada srca, o čemu je nadležno tužiteljstvo pokrenulo istragu.

Nasilne skupine, od kojih su mnogi nosili maske i crnu odjeću, napadale su javne ustanove, razbijale izloge i pljačkale trgovine. U gradu Limogesu u potpunosti je izgorjela povijesna gradska vijećnica iz 19. stoljeća, kojoj se od siline požara urušio krov s tornjem. Sukobi s policijom, koja je koristila suzavac i vodene topove, zabilježeni su i u Lyonu, Marseilleu te Lilleu.

Macron odbio ostavku ministra i najavio istragu

Unatoč kritiziranju sigurnosnih propusta u procjeni i pripremljenosti snaga reda, francuski predsjednik odbio je ponuđenu ostavku ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuñeza. Iz Elizejske palače priopćeno je kako je nužno osigurati kontinuitet zapovijedanja u policijskim redovima, od ministra zahtijevajući uvođenje novih operativnih metoda za suzbijanje pljački i potpunu transparentnost o postupanju snaga sigurnosti.

Macron je naglasio da se mora napraviti jasna razlika između mirnih prosvjednika i nasilnika te je najavio da će premijer predsjedati kriznim sastankom s ciljem pružanja pomoći pogođenim građanima i gospodarstvenicima. Poručio je da će svi koji su sudjelovali u uništavanju odgovarati pred zakonom i morati nadoknaditi pričinjenu štetu.

Prosvjedi su izvorno započeli sredinom rujna u srednjim školama i na sveučilištima zbog loših uvjeta u obrazovanju, no ubrzo su prerasli u širi pokret kojemu su se pridružili sindikati i druge skupine nezadovoljne padom životnog standarda.