Predstavnici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) predali su Tužiteljstvu BiH kaznene prijave protiv Milorada Dodika, Draška Stanivukovića, Nenada Stevandića i Staše Košarca. Prijave su podnesene zbog javnog veličanja Ratka Mladića nakon vijesti o njegovoj smrti. Iz SDP-a su poručili kako je ovo tek početak te da njihov pravni tim prikuplja dokaze protiv svih pojedinaca koji su prekršili Kazneni zakon BiH, pozivajući državno tužiteljstvo da hitno reagira.

Istodobno, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković uputio je urgenciju Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini. Duraković je zatražio da ova međunarodna organizacija sustavno prati rad nadležnih tužiteljstava, s posebnim naglaskom na njihovo postupanje po službenoj dužnosti i odluke o eventualnom neprovođenju istraga u slučajevima glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida.

Reakcije iz Hrvatske i Crne Gore

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske oštro je osudilo postupak predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je uputio sućut obitelji Ratka Mladića. Iz hrvatskog ministarstva su istaknuli kako je izražavanje sućuti povodom smrti pravomoćno osuđenog ratnog zločinca neprihvatljivo i protivno vrijednostima Europske unije te da takve poruke ne pridonose europskom putu Crne Gore.

Hrvatska oporba također je reagirala, upozoravajući da je Mladić umro bez odgovornosti za zločine počinjene u Hrvatskoj, poput onih u Škabrnji. Britanski novinar i autor Julian Borger pojasnio je kako su se haški tužitelji u tom slučaju vodili prioritetima i najčvršćim dokazima, koji su se primarno odnosili na genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva, gdje je Mladić imao punu zapovjednu odgovornost.

Najveći poraz Haškog suda

Borger je ocijenio kako činjenica da se Mladića u dijelu javnosti i dalje slavi kao heroja predstavlja najveći neuspjeh projekta Haškog tribunala. Prema njegovim riječima, iako je sud osudio najodgovornije, nije uspio nametnuti neporecive činjenice u javnom prostoru, zbog čega je negiranje zločina s vremenom čak i poraslo.

Prisjećajući se godina Mladićeva bijega, Borger je naglasio da ga je država Srbija godinama sustavno skrivala u vojnim bazama, što ilustrira tadašnju potporu Beograda vojnim ciljevima u Bosni i Hercegovini. Mladićeva zaštita potpuno se urušila tek nakon pada režima Slobodana Miloševića, kada je u potpunoj izolaciji i zapuštenosti uhićen na jednoj farmi u blizini rumunjske granice.