Na Topčiderskom groblju u Beogradu pokopan je bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske i pravomoćno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je preminuo 27. kolovoza u pritvoru Haškog tribunala tijekom izdržavanja kazne doživotnog zatvora. Prema procjenama Arhiva javnih skupova, ispraćaju je prisustvovalo oko 16.000 ljudi.

Iako su vlasti u Srbiji tvrdile da se radi o privatnom obredu, ispraćaj je obilježio niz elemenata koji su u javnosti prepoznati kao službene državne počasti. Lijes prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske nosili su pripadnici Vojske Srbije, a na groblju je ispaljen i počasni plotun. Vjerski obred predvodio je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Pokopu je nazočilo šest ministara u srbijanskoj vladi, sin predsjednika Srbije Danilo Vučić te najviši dužnosnici Republike Srpske, među kojima Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

Oštre osude i upozorenja iz Europske unije

Predstavnici Europske komisije istaknuli su kako sprovod formalno nije bio državni, no upozorili su da su veličanje ratnih zločinaca i poricanje genocida u potpunoj suprotnosti s europskim vrijednostima. Zbog toga što je po Mladićevo tijelo u Nizozemsku poslan srbijanski državni zrakoplov, europska povjerenica za proširenje Marta Kos ranije je otkazala službeni posjet Beogradu.

Događaj je potaknuo i val oštrih reakcija u Bosni i Hercegovini te unutar srbijanske javnosti. Prema navodima Denisa Bećirovića, veličanje pravomoćno osuđenog zločinca predstavlja izravno vrijeđanje žrtava i opasno ugrožavanje mira, pri čemu je pozvao međunarodnu zajednicu na poduzimanje konkretnih mjera. Iz Fonda za humanitarno pravo upozorili su da angažman vojske i ministara predstavlja zlouporabu državnih institucija i resursa u svrhu slanja političkih poruka.