Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Švedskoj ukazuju na iznimno tijesnu utrku, s blagom prednošću za lijevi blok, predvođen Socijaldemokratima. Švedska Državna izborna komisija objavila je podatke koji pokazuju da lijevi blok u zbroju mandata osvaja nešto više glasova od desnog bloka.

Ishod izbora ostaje krajnje neizvjestan, a mnogi svjetski mediji opisuju ih kao referendum o budućem političkom smjeru zemlje. Posebnu pažnju privlači mogućnost da krajnje desna stranka Švedski demokrati (SD) prvi put uđe u vladu. Prema navodima belgijskog lista "Le Soir", ova stranka ima korijene u neonacističkim krugovima, a njezin potencijalni ulazak u vlast smatrao se donedavno političkim tabuom.

Aktualni konzervativni premijer Ulf Kristersson obećao je ministarska mjesta saveznicima s krajnje desnice ukoliko zadrži vlast. S druge strane, Socijaldemokrati, predvođeni Magdalenom Andersson, vode u anketama, no suočavaju se s izazovima pri formiranju vlade. Španski list "El País" navodi da bi formiranje vlade predvođene socijaldemokratama bilo vrlo teško, s obzirom na to da Ljevica zahtijeva ulazak u vlast, dok Partija centra poručuje da takvu koaliciju ne može podržati.

Američki "New York Times" ističe kako su se prioriteti birača promijenili, pa su u centru kampanje, umjesto migracija i kriminala, bili zdravstvo, obrazovanje i životna sredina. Iako su izlazne ankete televizija SVT i TV4 u početku predviđale uvjerljiviju prednost za lijevi centar (oko 51,3 posto glasova), konačan odnos snaga bit će poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova. Važno je napomenuti da švedske izlazne ankete nisu uvijek precizne, što je pokazano na izborima 2022. godine kada su predviđale pobjedu lijevog bloka, no na kraju je pobijedila desničarska koalicija.