Američki predsjednik Donald Trump objavio je u nedjelju na društvenoj mreži Truth Social da je postignuto energetsko primirje između Ukrajine i Rusije, koje je, prema njegovim riječima, stupilo na snagu odmah. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegova zemlja spremna podržati energetsko primirje ako Rusija učini isto, dodajući da bi to mogao biti značajan korak prema okončanju rata.

Međutim, Zelenski je izrazio iznenađenje Trumpovom objavom, navodeći da je za nju saznao putem medija te da očekuje detalje s američke strane. Neposredno nakon Trumpove objave, Rusija je, prema navodima Zelenskog, pogodila ukrajinsku elektranu u Harkivu. Kremlj, s druge strane, nije potvrdio svoj pristanak na primirje.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je ideju o privremenom prekidu vatre, izjavivši da Rusija umjesto toga želi postići dugoročni mirovni sporazum. Zelenski je kasnije izjavio da je „sve jasnije“ da Rusija nije voljna prihvatiti predloženo primirje, budući da je Moskva u ponedjeljak pogodila šest ukrajinskih energetskih objekata. Rusija je također izvela napade dronovima na različite ciljeve u Ukrajini, uključujući plovila koja prevoze vojni teret.

U ponedjeljak je trinaestogodišnja osoba bila među tri osobe poginule u ruskom napadu na kuću blizu Kramatorska u istočnoj Ukrajini, prema navodima vlasti. Prema navodima kijevske gradske vojne uprave, jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u ruskom napadu dronom na 25-katnu stambenu zgradu u kijevskoj četvrti Darnicki.

Trumpov dogovor također predviđa da će Moskva odmah pustiti 300.000 tona dizela na američka i globalna tržišta, s dodatnih 500.000 tona u studenom i milijunom više nakon toga. Kako bi se olakšao taj aranžman, Washington je izdao široko izuzeće od sankcija za ruski dizel do travnja 2027. godine, što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima.

Europski ministri vanjskih poslova izrazili su zabrinutost zbog ovog dogovora, ističući da on potkopava transatlantsko jedinstvo u trenutku kada Rusija pojačava napade na Ukrajinu. Unatoč tome, Europska unija će nastaviti primjenjivati sankcije Rusiji. EU je odobrila svoj najveći paket sankcija od početka invazije, ciljajući više od 1.600 osoba i entiteta, od kojih je više od polovice povezano s proizvodnjom balističkih projektila. Šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas izjavila je da je pritisak na Moskvu, a ne ustupci, najbrži put do okončanja rata.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je takva odluka „izvan pitanja“ za Njemačku i Europu, dok je zapovjednik NATO-a Alexus Grynkewich izjavio da bi NATO trebao jasno signalizirati „crvene linije“ Rusiji u vezi sa sabotažnim napadima u Europi. Analitičari navode da je primirje navodno osmišljeno da pokrije rafinerije nafte kao prvi korak, što bi bilo izrazito neuravnoteženo, budući da Ukrajina ima samo jednu rafineriju, dok Rusija ima 32 veće.