Odluka o odgodi napada uslijedila je nakon što su, kako navodi Trump na svojoj platformi Truth Social, Iran i druge države Bliskog istoka zatražile od Washingtona da pričeka s vojnom akcijom jer su usuglašeni ključni parametri budućeg dogovora. Američki je predsjednik naglasio da je otkazivanje udara uvjetovano brzim postizanjem konačnog sporazuma, u čemu sudjeluje i Izrael.

Prethodno su mediji izvještavali o planovima Sjedinjenih Država i Izraela za pokretanje intenzivnih zračnih udara na iransku energetsku infrastrukturu. Trump je potvrdio da su američke snage bile spremne za napad na razinama vojne snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata, no odlučio je dati priliku diplomatskom rješenju.

Tijekom subote, saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman telefonski je razgovarao s Trumpom i izrazio duboku zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba. Prema izvorima upoznatim s razgovorom, Saudijska Arabija strahuje da bi američki napadi na iranska energetska postrojenja mogli izazvati osvetničke udare Teherana na naftna polja u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Istodobno, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči upozorio je regionalne susjede da će svaka suradnja s Washingtonom naići na odlučan odgovor Teherana, poručivši da bi se sukob mogao proširiti na cijelu regiju. Napetosti su dodatno porasle nakon što je kuvajtska vojska objavila da je presrela i uništila iranske bespilotne letjelice usmjerene prema vitalnim objektima u toj zemlji, dok su u blizini Omana zabilježeni napadi na trgovačke brodove.

Zbog opasnosti od nagle eskalacije, američko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je hitno sigurnosno upozorenje za svoje državljane u deset zemalja Bliskog istoka. Amerikancima se savjetuje pojačan oprez te priprema za moguće otkazivanje letova i zatvaranje zračnog prostora. Službeni Teheran još se nije javno očitovao o Trumpovoj ponudi za brzi sporazum.