U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine preminulo 50.007 osoba, što predstavlja pad od 1073 umrlih u usporedbi s godinom prije, pokazuju prvi podaci Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Među preminulima je bilo 24.940 muškaraca i 25.067 žena.

Kao i prethodnih godina, glavni uzrok smrti ostaju bolesti cirkulacijskoga sustava, od kojih je umrlo 19.852 ljudi, odnosno 39,7 posto od ukupnoga broja. Na drugom su mjestu novotvorine, točnije tumori, koji su odnijeli 13.398 života (26,8 posto). Među ostalim uzrocima izdvajaju se bolesti endokrinoga sustava s 3214 umrlih, ozljede i trovanja s 2644, bolesti dišnoga sustava s 2596 te duševni poremećaji i bolesti probavnoga sustava s po 2137 preminulih osoba.

Razlike po spolu i dobi

Kada je riječ o pojedinačnim dijagnozama, najviše je ljudi preminulo od hipertenzivne bolesti (5405) te ishemične bolesti srca (5227). Kod muškaraca je pojedinačno najčešći uzrok smrti ishemična bolest srca, dok kod žena prevladava hipertenzivna bolest.

Podaci HZJZ-a pokazuju i jasne razlike u dobnim skupinama. Velika većina preminulih, njih 42.952 ili 85,9 posto, bila je u dobi od 65 i više godina. U skupini mlađoj od 64 godine vodeći uzrok smrti su tumori (37,2 posto), dok su bolesti cirkulacijskoga sustava na drugom mjestu (24,2 posto). Kod starijih od 65 godina situacija je obrnuta – bolesti cirkulacijskoga sustava čine 42,2 posto, a tumori 25,1 posto smrti.

Nasilne smrti i ostali uzroci

Tijekom 2025. godine zabilježene su 2644 nasilne smrti. Od toga broja, 1992 osobe stradale su nesretnim slučajem, pri čemu su najčešći uzroci bili padovi (1160) te prometne nesreće (313). Od posljedica samoubojstva preminule su 494 osobe, dok su 33 osobe izgubile život kao žrtve ubojstva.

U izvješću se navodi i da je od posljedica bolesti COVID-19 u 2025. godini umrlo 168 osoba, što čini 0,34 posto svih preminulih. Obdukcija je provedena u 4,9 posto slučajeva, što je na gotovo istoj razini kao i godinu ranije.