Tijekom masovnih prosvjeda organiziranih diljem Francuske došlo je do velikih nereda, sukoba s policijom te uništavanja imovine. Prema službenim podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, na ulice je izišlo oko 550.000 ljudi, od kojih 110.000 u Parizu, dok sindikat CGT navodi kako je u prosvjedima sudjelovalo oko 800.000 građana.

Francuski premijer Sébastien Lecornu priopćio je da je uhićeno oko 1.200 osoba te da je tijekom nereda ozlijeđeno više od 150 policijskih službenika. Prosvjedi, koji su prvotno započeli u srednjim školama radničkih predgrađa Pariza zbog nedostatka nastavnika i loših uvjeta, proširili su se na opći pokret protiv rasta troškova života. Na ulicama su se pridružili sindikati, studenti, umirovljenici, poljoprivrednici te pripadnici pokreta "žutih prsluka".

U više francuskih gradova zabilježeni su teški incidenti i podmetanje požara. U Limogesu se uslijed velikog požara djelomično urušio krov gradske vijećnice, dok je u Lyonu u potpunosti izgorio ured turističke zajednice smješten u povijesnom objektu. U Marseilleu je skupina demonstranata provalila u predvorje gradske vijećnice, oštetila inventar te srušila kip Marianne, simbola Francuske Republike.

Na ulicama Pariza policija za razbijanje nereda koristila je suzavac i vodene topove kako bi rastjerala nasilne skupine. Zapaljeno je više vozila i ugostiteljskih objekata te su opljačkane mnogobrojne trgovine. Prema navodima policije, u Parizu je preminuo jedan demonstrant nakon što mu je pozlilo tijekom prolaska povorke. U Saint-Etienneu je 17-godišnji mladić zadobio tešku ozljedu šake uslijed eksplozije naprave, a okolnosti tog događaja istražuje policijska inspekcija.

Okupljeni građani traže smanjenje cijena goriva, povećanje plaća i mirovina te bolje financiranje javnih službi. Dok vlasti za izbijanje nasilja optužuju skupine s krajnje ljevice, predstavnici prosvjednika ističu da je velika većina građana marširala mirno te da su nerede izazvale manje skupine pojedinaca usmjerene na sukob s policijom.