Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na hitnoj je sjednici usvojio usuglašeni tekst triju zakona nužnih za ispunjavanje uvjeta za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektroničkom novcu te Zakonu o platnim računima, koji su usvojeni u istom obliku u kojem ih je prethodno usvojio Dom naroda.

Ovaj korak pohvalio je šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca, istaknuvši kako su jeftini prekogranični financijski transferi za građane i gospodarstvo u Bosni i Hercegovini korak bliže tome da postanu stvarnost. Soreca je naglasio da je Narodna skupština Republike Srpske već ranije obavila svoj dio posla, što znači da Centralna banka Bosne i Hercegovine sada može podnijeti zahtjev za pristupanje SEPA-i. Prema njegovim riječima, ovo predstavlja konkretan pomak na putu europskih integracija zemlje.

Političke nesuglasice i ekonomske koristi

Usvajanje zakona prošlo je unatoč raspravama o amandmanima koje je predložila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Prema navodima političkih analitičara, ti su amandmani bili oblikovani kako bi se olakšale financijske transakcije putem poštanskih kanala za osobe pod inozemnim sankcijama, što se prvenstveno odnosi na parlamentarnog dužnosnika Marinka Čavaru, kojemu su zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država blokirani bankovni računi.

Ulazak u SEPA sustav trebao bi donijeti značajne uštede za građane i tvrtke u Bosni i Hercegovini. Analize pokazuju da isključenost iz ove mreže državu godišnje košta više od 100 milijuna eura zbog gubitaka na inozemnim transakcijama.

Primjerice, za inozemni prijenos od 1.000 eura trenutačno se plaća oko sedam eura domaće bankovne naknade te dodatnih 45,8 eura posredničkim bankama, što rezultira ukupnim troškom od 52,8 eura po transakciji. Pristupanjem jedinstvenom europskom prostoru ti bi se visoki popratni troškovi trebali u potpunosti ukloniti.

Zahtjev za članstvo bit će upućen nadležnim europskim tijelima, uključujući Europsku komisiju i Europsko vijeće za plaćanja, koji drže ovlast za provjeru usklađenosti prije donošenja konačne odluke o pristupanju.