Ambasada Bosne i Hercegovine u Beogradu priopćila je da od 2. listopada nije u mogućnosti obavljati dio konzularnih poslova koji zahtijevaju prikupljanje biometrijskih podataka. Za nastalu situaciju odgovornost pripisuju ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću i njegovoj odluci da dio zaposlenika pozove na konzultacije u Sarajevo.

Prema navodima Ambasade, zbog odsustva službenika ovlaštenog za prikupljanje biometrijskih podataka, trenutno nije moguće podnositi zahtjeve za izdavanje viza stranim državljanima, zahtjeve za izdavanje putnih isprava državljanima BiH, kao ni zahtjeve za odobrenje privremenog boravka stranim državljanima. Iz Ambasade tvrde da će takva situacija trajati do povratka prvog tajnika s konzultacija iz Sarajeva.

Iz Ambasade navode da je ministar Konaković na konzultacije u sjedište Ministarstva vanjskih poslova BiH pozvao isključivo zaposlenike srpske nacionalnosti. Taj potez Ambasada ocjenjuje politički motiviranim, nezakonitim i diskriminatornim, tvrdeći da takve konzultacije nisu predviđene zakonskim i podzakonskim aktima. U priopćenju se iznose i teške optužbe na račun Konakovića, navodeći da je „prvi put od rata u BiH jedan visoki bošnjački dužnosnik zajedničkih institucija BiH izvršio segregaciju državnih službenika na nacionalnoj osnovi“.

Konaković je početkom rujna javno najavio da će, kao reakciju na događanja u Srbiji nakon smrti pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, nastojati povući osoblje Ambasade BiH u Beogradu čije je povlačenje u njegovoj nadležnosti. Tada je pojasnio da veleposlanika i konzula ne može povući ministar jer ih imenuje Predsjedništvo BiH.

Među zaposlenicima pozvanim na konzultacije je i prvi tajnik, za kojeg Ambasada tvrdi da je bio jedini preostali državni službenik u Ambasadi s ovlaštenjem za prikupljanje biometrijskih podataka u konzularnom odjelu. Upravo njegovo odsustvo, prema tvrdnjama Ambasade, razlog je zbog kojeg od 2. listopada građanima i stranim državljanima nisu dostupne određene konzularne usluge.

Ambasada također tvrdi da bi prekid pojedinih konzularnih usluga mogao imati posljedice po infrastrukturne, energetske i druge projekte u Bosni i Hercegovini koji ovise o angažmanu stranih radnika. Prema njihovim navodima, značajan broj zahtjeva za vize koje obrađuje konzularni odjel u Beogradu odnosi se upravo na strane državljane angažirane na projektima JP Autoceste FBiH, Autoputeva Republike Srpske te drugim gospodarskim aktivnostima.