Članovi američkog diplomatskog izaslanstva napustili su sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u trenutku kada je riječ preuzeo francuski veleposlanik Jérôme Bonnafont. Ovaj potez uslijedio je nakon višednevnih javnih prepirki i eskalacije napetosti između Washingtona i Pariza, potaknutih sporom oko reizbora visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka.

Sjedinjene Države prethodno su se usprotivile novom četverogodišnjem mandatu povjerenika Türka, no Opća skupština UN-a potvrdila je njegovo imenovanje sa 144 glasa za, dok je deset država, uključujući SAD, Rusiju i Izrael, bilo protiv. Nakon glasanja, francuska misija pri UN-u u Ženevi objavila je na društvenoj mreži X kako Sjedinjene Države više nisu "svjetionik ljudskih prava" te da stoje izolirane uz Sjevernu Koreju, Nikaragvu, Mali i Rusiju.

Na te je navode reagirao američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz, optuživši Francusku da popušta nekim od najgorih kršitelja ljudskih prava i podržava povjerenika koji, prema njegovim riječima, drži lekcije slobodnim i suverenim demokracijama poput SAD-a, Velike Britanije i Izraela.

Nakon privremenog napuštanja dvorane, zamjenik američkog veleposlanika Dan Negrea optužio je Francusku za glumu "moralne zgroženosti" i pokroviteljski stav prema ostatku svijeta. Negrea je poručio kako su Sjedinjene Države povijesno stajale uz Francusku u trenucima ugroze njezine slobode te da su tolerirale njezino samodopadno ponašanje, ali da tome dolazi kraj. Naglasio je da američka delegacija neće slušati "politizirane besmislice" sve dok se francuska strana ne odrekne takve retorike.

Francuski veleposlanik Jérôme Bonnafont u svom se obraćanju nije izravno osvrnuo na odlazak američkih kolega. Umjesto toga, podsjetio je na povijesno savezništvo i francusku ulogu u stjecanju američke neovisnosti, istaknuvši kako Francuska unutar UN-a djeluje s ciljem očuvanja mira, ljudskih prava i neovisnosti te organizacije.

Ovaj diplomatski izgred odražava i šira razmimoilaženja između administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i europskih saveznika. Među otvorenim pitanjima ističu se rasprave o američkoj predanosti NATO-u, vojnoj prisutnosti u Europi, trgovinskoj politici te Trumpovim ranijim izjavama o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.