Tijekom vrhunca toplinskog vala u lipnju, u desetak europskih zemalja zabilježeno je najmanje 12.000 dodatnih smrtnih slučajeva, pokazuju preliminarni podaci nacionalnih statističkih službi i analiza agencije AFP. Riječ je o privremenim brojkama koje bi mogle dodatno rasti nakon objave konačnih statistika.

Najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen je među starijim osobama, posebice onima starijima od 85 godina. Prema podacima, u razdoblju od 22. do 28. lipnja, nacionalni instituti Njemačke, Francuske, Belgije, Španjolske, Nizozemske, Švicarske i Luksemburga registrirali su oko 10.000 dodatnih smrti. Njemačka je zabilježila oko 5.780 prekomjernih smrtnih slučajeva, Francuska više od 2.000, a Belgija 1.747. Britanski meteorološki ured procijenio je da je u Engleskoj i Walesu između 18. i 28. lipnja zabilježeno još oko 2.200 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama.

Europska mreža za praćenje smrtnosti EuroMOMO, koja obuhvaća podatke iz 24 zemlje, registrirala je čak 14.260 prekomjernih smrtnih slučajeva u posljednjem tjednu lipnja, što predstavlja najveći lipanjski porast od početka vođenja ove statistike.

Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, Hans Henri P. Kluge, upozorio je kako ovo nije prirodna katastrofa te da se ponavlja svake godine jer previše vlada i dalje tretira vrućinu kao vremensku pojavu, a ne kao zdravstvenu izvanrednu situaciju. Istaknuo je da postoje alati koji mogu spriječiti većinu ovih smrti te da je na vladama da odluče što će učiniti dalje.

Klimatske promjene mijenjaju navike i gospodarstvo

Osim tragičnih ljudskih gubitaka, ekstremne temperature donose i goleme ekonomske promjene. U Grčkoj se potrošnja električne energije za korištenje klima-uređaja udvostručila u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina, pokazuju podaci Eurostata. Grčka je 2024. godine potrošila 11.900 teradžula za hlađenje zgrada, dok je 2018. ta brojka iznosila 5.850 teradžula.

To znači da 7,4 posto energije koju troše grčka kućanstva odlazi na hlađenje, što je treći najveći postotak u Europskoj uniji. Približno 70 posto kućanstava u Grčkoj posjeduje barem jedan klima-uređaj. Ono što se nekada smatralo luksuzom, danas je postalo nužnost jer su ljeta sve toplija, a razdoblja intenzivnih vrućina sve češća.

Klimatska kriza snažno utječe i na tržište odjeće u Grčkoj. Zbog blagih zima i visokih temperatura tijekom cijele godine, potrošači kupuju sve manje teške odjeće. To stvara ozbiljne probleme trgovcima na malo koji se suočavaju s velikim zalihama, što rezultira većim troškovima i nižim prihodima.