Nedavni izbori u Bosni i Hercegovini predstavljaju udarac za Europsku uniju u njezinim nastojanjima da zemlju integrira među svoje članice, dok istovremeno jačaju poziciju Rusije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, piše španjolski list El Pais.

Prema analizi El Paisa, Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izašao je iz izborne noći kao najzadovoljniji političar, unatoč tome što njegovo ime nije bilo ni na jednom glasačkom listiću. Plakati s njegovim likom bili su postavljeni diljem Republike Srpske, a izbore je pretvorio u svojevrsni plebiscit o samome sebi. Nakon objave prvih rezultata, Dodik se zahvalio na podršci Vladimiru Putinu, kojeg je posjetio u Kremlju samo pet dana prije izbora. Također je izjavio da bi on i njegova stranka danas bili "politički leševi" da američki predsjednik Donald Trump nije ostvario veliku pobjedu u svom drugom mandatu.

Dodik gotovo dva desetljeća dominira političkim životom Republike Srpske, entiteta sa srpskom većinom. Prema navodima u tekstu, kritičari ga optužuju za poticanje nacionalizma, etničkih i vjerskih podjela te za održavanje korumpiranog sustava s ciljem ostanka na vlasti. Dodik se zalaže za veću samostalnost Republike Srpske, traži ukidanje središnjih institucija zemlje i smatra da je funkcija visokog predstavnika za BiH instrument zapadne dominacije. Nakon izbornih rezultata poručio je: "Nitko ne bi trebao tražiti od nas da mijenjamo svoju politiku."

El Pais podsjeća da je Dodik ranije, po završetku rata, gradio sliku umjerenog političara suprotstavljajući se ultranacionalistima Radovana Karadžića. Međutim, njegovi potezi i izjave postajali su sve radikalniji tijekom godina. Dok Bruxelles zahtijeva jačanje državnih institucija, poput tužiteljstva i pravosuđa, kao neophodan korak za integraciju zemlje u EU, Dodik zagovara upravo suprotno.

Sud Bosne i Hercegovine osudio ga je 2025. godine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija nakon što je odbio poštovati odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta te proglasio zakone koje je Schmidt prethodno poništio. Zatvorska kazna na kraju nije izvršena.

Sjedinjene Američke Države nametale su Dodiku razne sankcije od 2017. godine, sve dok Trumpova administracija 2025. godine nije ukinula sankcije koje su se odnosile na njega. Dodika su u Bijeloj kući dočekali članovi predsjednikovog okruženja, među kojima i glasnogovornica Karoline Leavitt. Prema navodima međunarodnih izvora, Trumpov zaokret povezan je s interesima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Ovoj tvrtki, sa skromnim iskustvom u infrastrukturi, ali s bliskim vezama u okruženju američkog predsjednika, u Bosni i Hercegovini je privremeno dodijeljena izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, vrijednog 1,5 milijardi dolara, namijenjenog uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). Europska unija dovela je u pitanje nedostatak konkurentske transparentnosti pri izboru tvrtke zadužene za ovaj projekt.

Izlaznost na izborima pala je za osam postotnih poena u odnosu na 2022. godinu i iznosila je svega 42 posto. Ipak, Dodik je uspio postaviti svoje kandidate na ključne pozicije. Savo Minić, ministar poljoprivrede i Dodikov čovjek od povjerenja, proglasio je pobjedu u utrci za predsjednika Republike Srpske, dok je Željka Cvijanović, dosadašnja srpska članica u Predsjedništvu BiH, osvojila 55,4 posto glasova.