Vlada Crne Gore donijela je odluke kojima je riješila dva od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama inzistira u pristupnom procesu Crne Gore Europskoj uniji. Ove odluke, donesene 19. listopada bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara, objavljene su u Službenom listu Crne Gore i odmah su stupile na snagu.
Gradski bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove "Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš". Prema navodima izvora, Gopčević je tijekom rata bio čuvar u logoru Morinj, gdje su bili zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici. Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zarobljenika. Važno je napomenuti da Gopčević nije bio pravomoćno osuđen u crnogorskom sudskom postupku za zločine u Morinju.
Istovremeno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri. Crnogorska vlada je naknadno odobrila ploču u postojećem obliku, s nepromijenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, izravno ga povezujući s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji.
Ove odluke su, prema navodima izvora, izravna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću u vezi s europskim putem Crne Gore. Pravni put za obje odluke otvoren je prošli tjedan, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima, omogućivši promjenu naziva sportskih objekata i naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja.
Međutim, Hrvatska i dalje inzistira na rješavanju preostalih šest otvorenih pitanja. Među njima su odšteta za više od 300 hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina uključujući odgovornost po zapovjednoj liniji, te rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Preostala dva zahtjeva odnose se na povrat školskog broda 'Jadran' i rješavanje graničnog spora između dviju država, a vezana su uz Poglavlje 31 pregovora o pristupanju EU.
Prema navodima izvora iz hrvatske vlade, Hrvatska je konstruktivna prema Crnoj Gori i smatra da je sada trenutak za rješavanje pitanja koja se tiču europskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa. Crna Gora ima ambiciozan plan da do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja te 2028. godine postane članica Unije.




Komentari
Komentari su isključeni za ovaj članak.