Hrvatske vlasti uputile su državama članicama Europske unije te vodstvu Europske komisije i Europskog vijeća službeni dokument u kojem su detaljno obrazložile osam uvjeta koje Podgorica mora ispuniti na svom putu prema članstvu u europskom bloku. Službeni Zagreb naglašava kako nastoji olakšati pristupanje susjedne države, no ističe da je opipljiv napredak u rješavanju bilateralnih sporova preduvjet za potporu i konačnu ratifikaciju pristupnog ugovora.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih zbivanja iz devedesetih godina prošlog stoljeća i usko je vezana uz pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava.

Zahtjevi usmjereni na pravosuđe i sjećanje na žrtve

Prvi zahtjev odnosi se na isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine bili zatočeni u logoru Morinj. Hrvatska također inzistira na trajnoj zaštiti i vidljivosti spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora. Uz to, traži se i promjena naziva bazena u Kotoru koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, nekadašnjem vaterpolistu koji je u logoru Morinj bio stražar, zbog čega hrvatski sportaši odbijaju nastupati na tom objektu.

Službeni Zagreb nadalje traži punu suradnju crnogorskih tijela u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, što uključuje otvaranje arhiva i razmjenu svih relevantnih informacija. Među ključnim zahtjevima je i procesuiranje odgovornih za ratne zločine, osobito po zapovjednoj odgovornosti, budući da u Crnoj Gori do danas nema presuda po toj osnovi. Posljednji uvjet unutar ovog poglavlja odnosi se na rješavanje dugotrajnih imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih obitelji u Boki kotorskoj i Tivtu kojima je imovina oduzeta.

Granični spor i sudbina broda "Jadran"

Preostala dva uvjeta odnose se na pregovaračko poglavlje 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Hrvatska traži povrat školskog broda "Jadran", koji se pod crnogorskom kontrolom nalazi od raspada bivše države, te konačno rješavanje pitanja kopnene i morske granice u skladu s načelima Arbitražne komisije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je uoči sastanka Europskog vijeća kako je Hrvatska prema Crnoj Gori pristupila vrlo konstruktivno, no da su navedene točke vezane uz europske vrijednosti te da ih je potrebno riješiti kako bi se ostvario daljnji napredak.