Na referendumu o budućnosti odnosa s Europskom unijom, 52,8 posto islandskih birača glasalo je protiv ponovnog otvaranja pristupnih pregovora, dok je opciju "za" podržalo 47,2 posto građana. Time je zaustavljena rasprava o potencijalnom ulasku te otočne države u europski blok najmanje do 2028. godine.

Jedino područje u kojem je većina stanovnika podržala nastavak pregovora bio je glavni grad Reykjavík.

Zabrinutost za ribarstvo i suverenitet

Glavni motivi protivnika ulaska u Europsku uniju bili su očuvanje nacionalnog suvereniteta i potpune kontrole nad bogatim islandskim ribolovnim područjima. Ribarstvo predstavlja jedan od najvažnijih stupova tamošnjeg gospodarstva, a velika većina tvrtki iz tog sektora protivila se pridruživanju.

S druge strane, zagovornici obnove pregovora isticali su da bi članstvo u Uniji moglo donijeti veću financijsku stabilnost, ublažiti problem visokih kamatnih stopa te pružiti sigurnosno okrilje u razdoblju povećanih geopolitičkih napetosti.

Duga povijest pregovora

Island je prvi formalni zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, u jeku teške financijske krize koja je pogodila zemlju. Međutim, ti su pregovori obustavljeni 2013. godine dolaskom euroskeptične vlade na vlast.

Premijerka Kristrún Frostadóttir izjavila je da će njezina vlada poštovati volju birača. Odbijanje pregovora obustavlja ovo pitanje do kraja njezina mandata 2028. godine, a najavljeno je i da će se u parlamentu razmotriti opcija formalnog povlačenja kandidature.