U slučaju održavanja parlamentarnih izbora u Srbiji, lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, dok bi lista Srpske napredne stranke (SNS) predvođena Aleksandrom Vučićem dobila 38,6 posto, pokazuje najnoviji model procjene beogradskog Biroa za društvena istraživanja (BIRODI). Prema ovom scenariju, Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića osvojila bi 3,9 posto glasova.

Iz ove nevladine organizacije naglašavaju kako se ne radi o klasičnom istraživanju javnog mišljenja niti o prognozi konačnog izbornog rezultata, nego o analitičkom scenariju mogućih ishoda. Model je izrađen na temelju službenih izbornih rezultata od 2012. godine, demografskih promjena te različitih istraživanja javnog mišljenja.

Ključni čimbenici i rasponi glasova

Prema procjenama BIRODI-ja, raspon rezultata za studentsku listu kreće se između 45,9 i 51,1 posto, što bi joj donijelo oko dva milijuna glasova. S druge strane, lista SNS-a mogla bi računati na rezultat između 36,3 i 40,9 posto, odnosno oko 1,59 milijuna glasova. Preostale oporbene stranke i liste nacionalnih manjina zajedno bi osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Analitičari procjenjuju da bi na izbore izišlo oko 4,13 milijuna birača. Kao ključne čimbenike za ovakav ishod navode razinu mobilizacije mladih i građana koji inače ne glasuju, koncentraciju oporbenih glasova te broj lista koje bi uspjele prijeći izborni prag od tri posto.

Sumnje u biračke popise

U analizi se upozorava i na nesrazmjer u službenim podacima o broju stanovnika i birača. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, Srbija ima nešto više od 6,64 milijuna stanovnika, dok je u biračkom popisu registrirano čak 6,5 milijuna birača. Ta minimalna razlika od samo 2,2 posto izaziva sumnje u točnost popisa, zbog čega oporba zahtijeva njegovo uređivanje kao ključni uvjet za poštene izbore, što je i preporuka OSCE-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Studentski pokret, koji prema procjenama bilježi visoku potporu, nastao je tijekom višemjesečnih protuvladinih prosvjeda. Ti su prosvjedi pokrenuti nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 osoba. Prosvjednici su tada zahtijevali odgovornost vlasti za korupciju, demokratizaciju zemlje te raspisivanje izvanrednih izbora.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je najavio mogućnost održavanja izbora za sredinu listopada, no u međuvremenu vodi intenzivnu kampanju diljem zemlje, optužujući oporbu da nema program za razvoj države.